Atrezija hoana
Atrezija hoana je nedostatak, ili izostanak otvora nosnih hodnika zbog postojanja membrane (koja može biti koštana, ili membranska) i koja ograničava prolaz vazduha u disajne organe i iz njih. Veoma je ozbiljna kongenitalna malformacija, jer kod deteta zbog ugroženog normalno disanja može doći do smrtnog ishoda.[1] Ukoliko se javlja sa obe strane, atrezija hoana je smrtonosna kongenitalna malformacija, jer je onemogućeno normalno sisanje, zato što ne postoji mogućnost disanja kroz nos koje je kod akta sisanja neophodno. Relevantna anatomija![]() Hoana je parni otvor koji povezuje nosne šupljine s nosnim delom ždrela, koji je nastao oblikovanjem definitivnoga nepca i rastom nosnih šupljina.[2] EpidemiologijaAtrezija hoana je prilično retka.[3] Može imati učestalost između 1 od 7.000 porođaja i 1 od 5. 000 porođaja.[4] Ženski pol je više zastupljen. Klinička slikaUkoliko postoji nemogućnost disanje sa cijanozom (plavičasto prebojenom kožom), verovatno da postoji obostrana atrezija hoana.[1] Poboljšanje disanja i gubitak plavičaste prebojenosti kože nestaje kada dete otvori usta. Jednostrana atrezija hoana može da ostane neprimećena godinama, iako se pacijenti povremeno žale na curenje iz nosa i zapušen nos. Kako kod jednostrane atrezije postoji otežano sisanje novorodjenčeta, to utiče na njegov sporiiji rast i razvoj.[1] DijagnozaBrzo postavljanje dijagnoze je neophodno ukoliko postoji obostrana atrezija hoana, Ona se potvrđuje , kateterom, nepomeranje tankog lista papira kada su zatvorena usta deteta, ili nezamagljivanje ogledala. Takodje, uduvavanje vazduha Pulicerovim balonom pomaže u postavljanju dijagnoze, kao i ubrizgavanje u nos obojenih rastvora koji bi se videli u ždrelu. Rinografija je metoda rendgenskog snimanja sa ubrizgavanjem kontrastne boje, ali je bolje raditi kompjuterizovanu tomografiju (CT), koja omogućava postavljanje dijagnoze, ali i utvrdjivanje tačnog stepena atrezije, mesta atrezije, utvrdjivanje da li je u pitanju membranska, ili koštana struktura.[3] TerapijaU zavisnosti od vrste anomalije lečenje može biti urgentno, ili elektivno. Urgentno lečenje se sprovodi odmah nakon rođenja, najčešće kod obostrane atrezije novorodjenčeta. Izvodi se plasiranjem eveja, ili endotrahealni tubus do konačnog operativnog lečenja. Ranije se radila transnazalna punkcija koja je podrazumevala probijanje membrane kroz nos, ali je ova metoda napušta, zbog recidiva nakon intervencije. Umesto nje primenjuje se endoskopska tehnika potpomognuta laserima. Iako ova meroda daje dobre rezultate, nekada se mora raditi i klasično hirurško lečenje. Veoma često, u postoperativnom periodu, pacijenti zahtevaju debridman, ili dilatacije, zbog mogućnosti recidiva i ponovnog okoštavanja. Reference
Literatura
Spoljašnje veze
|
Portal di Ensiklopedia Dunia