Atrezija hoana

Klasifikacija	D ICD-10: Q30.0; ICD-9-CM: 748.0; OMIM: 608911; MeSH: D002754; DiseasesDB: 31330; SNOMED CT: 204508009;
Spoljašnji resursi	MedlinePlus: 001642; eMedicine: ent/330; Orphanet: 137914;

Atrezija hoana
Atrezija hoana
	Obostrana membranozna atrezija hoana na CT skeniranju
Specijalnosti	medicinska genetika, otorinolaringologija
Simptomi	otežano disanje, cijanoza
Komplikacije	cijanoza, hipoksija
Vreme pojave	od rođenja
Tipovi	jednostrano ili obostrano
Uzroci	razvojni problem sa nosnom šupljinom i nepcem
Faktori rizika	uglavnom nepoznato
Dijagnostički metod	nemogućnost postavljanja nazalnog katetera, CT skeniranje
Lečenje	operacija za ponovno otvaranje disajnih puteva
Prognoza	kod jednostrane jako dobra, kod obostrane dobra sa uspešnom operacijom
Frekvencija	1 u 7.000 do 1 in 5.000 živorođenih
	[uredi na Vikipodacima]

Atrezija hoana je nedostatak, ili izostanak otvora nosnih hodnika zbog postojanja membrane (koja može biti koštana, ili membranska) i koja ograničava prolaz vazduha u disajne organe i iz njih. Veoma je ozbiljna kongenitalna malformacija, jer kod deteta zbog ugroženog normalno disanja može doći do smrtnog ishoda.^[1]

Ukoliko se javlja sa obe strane, atrezija hoana je smrtonosna kongenitalna malformacija, jer je onemogućeno normalno sisanje, zato što ne postoji mogućnost disanja kroz nos koje je kod akta sisanja neophodno.

Relevantna anatomija

Anatomski prikaz hoana *(u sredini gore)*

Hoana je parni otvor koji povezuje nosne šupljine s nosnim delom ždrela, koji je nastao oblikovanjem definitivnoga nepca i rastom nosnih šupljina.^[2]

Epidemiologija

Atrezija hoana je prilično retka.^[3] Može imati učestalost između 1 od 7.000 porođaja i 1 od 5. 000 porođaja.^[4] Ženski pol je više zastupljen.

Klinička slika

Ukoliko postoji nemogućnost disanje sa cijanozom (plavičasto prebojenom kožom), verovatno da postoji obostrana atrezija hoana.^[1]

Poboljšanje disanja i gubitak plavičaste prebojenosti kože nestaje kada dete otvori usta.

Jednostrana atrezija hoana može da ostane neprimećena godinama, iako se pacijenti povremeno žale na curenje iz nosa i zapušen nos.

Kako kod jednostrane atrezije postoji otežano sisanje novorodjenčeta, to utiče na njegov sporiiji rast i razvoj.^[1]

Dijagnoza

Brzo postavljanje dijagnoze je neophodno ukoliko postoji obostrana atrezija hoana, Ona se potvrđuje , kateterom, nepomeranje tankog lista papira kada su zatvorena usta deteta, ili nezamagljivanje ogledala.

Takodje, uduvavanje vazduha Pulicerovim balonom pomaže u postavljanju dijagnoze, kao i ubrizgavanje u nos obojenih rastvora koji bi se videli u ždrelu.

Rinografija je metoda rendgenskog snimanja sa ubrizgavanjem kontrastne boje, ali je bolje raditi kompjuterizovanu tomografiju (CT), koja omogućava postavljanje dijagnoze, ali i utvrdjivanje tačnog stepena atrezije, mesta atrezije, utvrdjivanje da li je u pitanju membranska, ili koštana struktura.^[3]

Terapija

U zavisnosti od vrste anomalije lečenje može biti urgentno, ili elektivno.

Urgentno lečenje se sprovodi odmah nakon rođenja, najčešće kod obostrane atrezije novorodjenčeta. Izvodi se plasiranjem eveja, ili endotrahealni tubus do konačnog operativnog lečenja.

Ranije se radila transnazalna punkcija koja je podrazumevala probijanje membrane kroz nos, ali je ova metoda napušta, zbog recidiva nakon intervencije. Umesto nje primenjuje se endoskopska tehnika potpomognuta laserima. Iako ova meroda daje dobre rezultate, nekada se mora raditi i klasično hirurško lečenje.

Veoma često, u postoperativnom periodu, pacijenti zahtevaju debridman, ili dilatacije, zbog mogućnosti recidiva i ponovnog okoštavanja.

Reference

^ ^а ^б ^в Jašić, Mladen; Milevoj Ražem, Mirna; Štrk, Ivana; Barbarić, Irena (2016-06-01). „Obostrana atrezija hoana u novorođenčeta”. Medicina Fluminensis : Medicina Fluminensis (на језику: енглески). 52 (2): 241—243. ISSN 1847-6864.
^ „Definitivna hoana”. struna.ihjj.hr (на језику: хрватски). Приступљено 2022-01-18.
^ ^а ^б Ramsden, James D.; Campisi, Paolo; Forte, Vito (2009). „Choanal Atresia and Choanal Stenosis”. Otolaryngologic Clinics of North America. 42 (2): 339—352. PMID 19328897. doi:10.1016/j.otc.2009.01.001.
^ Kwong, Kelvin M. (2015). „Current Updates on Choanal Atresia”. Frontiers in Pediatrics. 3: 52. PMC 4460812 . PMID 26106591. doi:10.3389/fped.2015.00052 .

Literatura

Asma, A.; Roslenda, A. R.; Suraya, A.; Saraiza, A. B.; Aini, A. A. (2013). „Management of congenital choanal atresia (CCA) after multiple failures: A Case Report”. Med J Malaysia. 68 (1): 76—8. PMID 23466775.
Cumberworth, V. L.; Djazaeri, B.; Mackay, I. S. (1996). „Endoscopic fenestration of choanal atresia”. J Laryngol Otol. 109 (1): 31—5. PMID 7876733. S2CID 30003721. doi:10.1017/S0022215100129172.
Shiva Kumar, A. M.; Naik, A. S.; Praveen, D. S. (2005). „Choanal atresia: Experience with transnasal endoscopic technique”. Indian J Otolaryngol Head Neck Surg. 57 (2): 96—8. PMC 3450977 . PMID 23120140. doi:10.1007/BF02907658.
Leclerc, J. E.; Fearon, B. (1987). „Choanal atresia and associated anomalies”. Int J Pediatr Otorhinolaryngol. 13 (3): 265—72. PMID 3679682. doi:10.1016/0165-5876(87)90107-8.
Saleem, A. F.; Ariff, S.; Aslam, N.; Ikram, M. (2010). „Congenital bilateral choanal atresia”. J Pak Med Assoc. 60 (10): 869—72. PMID 21381625.
Van Den Abbelee T, Francois M, Narcy P. (2002). „Transnasal endoscopic treatment of choanal atresia without prolonged stenting”. Arch Otolaryngol Head Neck Surg. 128 (8): 936—40. PMID 12162774. doi:10.1001/archotol.128.8.936.
Trider, C. L.; Blake, K. (2012). „Obstructive Sleep Apnea in a Patient with CHARGE Syndrome”. Case Rep Otolaryngol online. 2012: 907032.
Kancherla, V.; Romitti, P. A.; Sun, L.; Carey, J. C.; Burns, T. L.; Siega-Riz, A. M.; Druschel, C. M.; Lin, A. E.; Olney, R. S.; National Birth Defects Prevention Study (2014). „Descriptive and risk factor analysis for choanal atresia: The National Birth Defects Prevention Study, 1997-2007”. Eur J Med Genet. 57 (5): 220—9. PMC 4520237 . PMID 24576610. doi:10.1016/j.ejmg.2014.02.010.
Gnagi, S. H.; Schraff, S. A. (2013). „Nasal obstruction in newborns”. Peditr Clin North Am. 60 (4): 903—22. PMID 23905827. doi:10.1016/j.pcl.2013.04.007.